Osnovna škola Juršići

Kao prva pojava kemije, smatra se pojava recepata za plavu glazuru u Babilonu oko 3500. godine prije nove ere, te nešto kasnija pojava recepata za lijekove i balzame u Egiptu. U to doba se počinje razvijati i metalurgija, a nešto kasnije i razvija se i tehnologija izrade stakla.

Postoji više teorija o porijeklu riječi kemija:
• Od egipatske riječi Kemet, ili Chemi što znači crn, taman, ugljen. Ovom rječju se označavala i plodna zemlja oko Nila, pa i sam Egipat.
• Od židovske riječi: Ham (Noin sin) kojom se označavao i Egipat.
• Od grčke riječi: χέω: lijevati, izlijevati, polijevati, razlijevati, sipati, nasipati, prosipati...
• Od grčke riječi: χημεία: staliti, legirati
• Od perzijske riječi: Kimia- zlato

Jedna od ovih riječi je prethodnica arapske riječi al-kimia što znači "umjetnost pretvorbe", a koja se odnosi na alkemiju. Ova riječ je prethodnica današnje riječi kemija.

Kemija proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Atomska teorija je osnova kemije. Ta teorija kaže da se sve tvari sastoje od vrlo malih čestica, atoma. Kemija proučava odnose među atomima: ponekad među pojedinačnim atomima, ali češće kad su atomi vezani uz druge atome i čine ione i molekule. Fizikalna kemija zasniva se na modernoj fizici, jer je u načelu moguće opisati sve kemijske sustave koristeći teoriju kvantne mehanike. Kvantna mehanika jedna je od najvažnijih i najplodonosnijih grana moderne fizike. Kvantna mehanika proučava ponašanje elektrona i ostalih elementarnih čestica u atomima, molekulama i kristalima.

Kemija se obično dijeli ovako: analitička kemija, koja određuje sastav i dijelove tvari; organska kemija, koja proučava ugljikove spojeve; anorganska kemija, koja istražuje šire elemente koje organska kemija ne naglašava; biokemija, proučavanje kemije u biološkom sustavu; i fizikalna kemija, koja je osnova svih drugih grana jer obuhvaća fizikalne osobine tvari i teorije za njihovo istraživanje.

Poznati kemičari:
• Marie Curie
• Pierre Curie
• John Dalton
• Jöns Jakob Berzelius
• Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
• Antoine Laurent de Lavoisier
• Sir Ernest Rutherford
• Louis Pasteur